Start - Doma - Home


Voved - Intro,
Vo Topkapi,
Vo Dolmabah~e saraj,
Vo Sultan Ahmet xamii,
Vo Beglerbej Saraj,
Vo [ehzade xamii,
Vo Ujup xamii,
Vo Aja Sofija i crkvite,
Vo Karie,
Vo Agija Irini: Grabnuvawe od sarajot,
Rimsko nasledstvo,
Na hipodromot,
Vo cisternata Irebatan,
Tvrdinite na Stambol,
Novata arhitektura,
Niz galeriite,
Literatura,
Od ^elebija do Pamuk
Kaligrafija,
Likovna umetnost,
Teatar,
Film, fotografija,
Muzika,
Folklor,
Artizanati,
Turskiot kilim,
Keramika,
MRAMORNA REGIJA
Vo Edrene,
Vo Istanbul,
Vo Iznik,
Vo Bursa,
Okolu ^anakkale,
Vo Kutahija,
EGEJSKA REGIJA
Niz Troja,
Vo Asos,
Do Bergama, Peramum
Manisa,
Niz Izmir,
Efes, Selxuk
Sart,
Priene,
Milet, Didima,
Bodrum,
MEDITERANSKA REGIJA
Lycijsko nasledstvo,
Antalija, Perge,
Side,
Alanja,
Silifke,
Adana,
Hataj, Iskenderun,
Antakija,
REGIJA NA
CENTRALNA ANADOLIJA
Niz Ankara,
Vo Konja,
Kapadokija, Goreme,
Kajseri, Avanos
REGIJA NA
JUGOISTO^NA ANADOLIJA
Gaziantep,
Sanliurfa,
Vo Dijarbakir,
Malatja: Nemrut,
CRNOMORSKA REGIJA
Sinop,
Samsun, Giresun
Trabzon, Sumela
Rize i okolinata
INDEKS NA POIMI
TURCI ZA PAMETEWE

|
Vo tekot na formira~kiot period na idnata imperija, tamu vo tekot na 14 i po~etokot na 15 vek, bilo normalno {to Osman Gazi (od tamu neli, izrazot osmanlii pa soodvetno Osmanliska odnosno Otomanska arhitektura) gi koristel direktno i gi adaptiral osvoenite `iveali{ta i javni zgradi na pobedena Vizantija. Brojni pri~ini }e dovedat do toa spontanata adaptacija da se oformi vo osmislena aktivnost, a nabrzo i vo planska grade`na programa.
Nea ja zapo~nal Osmanoviot sin, Orhan Bej 1324-1360. Po negov nalog vo Iznik i Bursa i drugi gradovi podigani se xamii, medresi, imareti, kervansarai, zavijei, turbiwa, anovi i amami. Vo ovoj period na tie gradbi se aplicirani selxu~ki dekorativni elementi, majstorski dlabokorezni intarzii vo mermer i kamen. Najvisok dostrel na ovoj trend e Yesil Cami vo Iznik so ednokupolna kvadratna prostorija vo ramkite na pogolem komleks. Potoa osmanliskiot stil vo gradbata na xamiite }e se raspoznava preku centralna kupola obrabena so ~etiri pomali kupoli i pravoagolen dvor,kako Uc Serefeti Cami vo Edrene. Podocna, so osvojuvaweto na Istanbul vo 1453 g., Osmanliskata arhitektura }e vleze vo svojata zlatna faza so gradba na Golemite Xamii.
Kaj niv najzna~ajna inovacija e polukupolata (Fatih Camii, Beyazid Camii, Sehzade Camii i Suleymaniye Camiii, Yeni Cami i Sultanahmet Camii, poznata i kako Sina Xamija, site vo Istanbul i sekako Selimiye Camii vo Edrene).
Vo arhitekturata e za~uvan Topkapi Sarayi i eden mal broj paviljoni (kosks) eden broj pokrieni bedestani, medresi, turbiwa, biblioteki i mostovi. Upotrebata na dvoboen mermer i kamen pretstavuva grade`na ingenioznost. Ve}e kon raniot 18-vek Otomanskata arhitektura }e po~ne da se napojuva so francuskiot barok i }e stane turski rokoko kako del od me|unarodno ra{ireniot eklekticizam. Primer za toa se Dolmabahce Sarayi i Yildiz Sarayi vo Istanbul.
Selxu~kiot kamenorez i drvorez }e gi zameni intarzija na sedef, slonova koska, jad ili koska vo drvo. Ku}nite zidovi }e imaat floralni dekoracaii. Zna~aen pridones kako izrazna inovacija vo arhitekturata e koristeweto na kerami~kite plo~ki vo oblo`uvaweto na vnatre{nite, a ne tolku na nadvore{nite yidovi i kupolite. Floralnata dekoracija re~isi gi zamenuva site drugi a paletata boi stanuva daleku pobogata i toa so mnogu tirkizni, zeleni, crveni kako vosok za zape~atuvawe, `olti, beli, zlatni i sini nijansi. Ve}e vo 18 vek izni~kata pe~ka e ugasena zatoa {to kvalitetot na plo~kite deteriorira. Mo`ele slobodno toa da go storat i so Kutahya od kade po~nale da vadat plo~ki ~ii boi bledneele po samo nekolku godini izlo`enost na `estokite klimatski uslovi. Za `al ni onie po vnatre{nite povr{ini na gradbite ne minuvale mnogu podobro.
Zanesenite po izni~kiot go tretiraat kutahijskiot kako nie denes vele{kiot porcelan na Trifun Kostovski, novope~eniot makedonski Xo{ija Vexvud.
|

THE ROYAL ACADEMY LONDON
Turcite:
Patuvawe dolgo Iljada Godini,
600-ta do 1600-ta.
22 January do 12 April 2005
Sponzori:
Garanti Bank,
Corus
Aygaz
Ovaa isklu~itelna izlo`ba go istra`uva
umetni~koto i kulturno blago na Turcite
od vnatre{nosta na Azija do Istanbul i ponatamu.
Taa premostuva cel eden milenium,
od 600-ta do 1600-ta godina,
i niz delikaten tekstil, iluminacii, kalgrafii, kopanici, metal i keramika
otkriva zasenuva~ko raznoobrazie na tvore~kiot izraz koe kulminira so blesokot na
Otomanskata imperija.
Na pokaz se nad 350
nepovtorlivi tvorbi, glavno
od pro~uenite zbirki na
MuzejotTopkapi Saraj
odnosno na
Muzejot na Turskata i Islamska Umetnost
vo Istanbul, me|u koi golem broj
nikoga{ ne bile izlo`uvani nadvor od Turcija
Posetitelot poa|a
na izvonredno patuvawe, prvo koe
go pretstavuva
razvojot na Turki~kite kulturi.
Vo petocite i sabotite nave~er
specijalno otvoreno do 22:00 ~asot
(osven na12 mart 2005).









|