INVESTOR ANALITIKA MENAXMENT MARKETING SOFTVER FINANSII PODDR[KA
Saturday, March 7, 2009
ISTANBUL 2010 EUROPEAN CAPITAL OF CULTURE
Start - Doma - Home




Voved - Intro,



EGEJSKA REGIJA
Niz Troja,
Vo Asos,
Do Bergama, Peramum
Manisa,
Niz Izmir,
Efes, Selxuk
Sart,
Priene,
Milet, Didima,
Bodrum,

MEDITERANSKA REGIJA
Lycijsko nasledstvo,
Antalija, Perge,
Side,
Alanja,
Silifke,
Adana,
Hataj, Iskenderun,
Antakija,

REGIJA NA
CENTRALNA ANADOLIJA

Niz Ankara,
Vo Konja,
Kapadokija, Goreme,
Kajseri, Avanos

REGIJA NA
JUGOISTO^NA ANADOLIJA

Gaziantep,
Sanliurfa,
Vo Dijarbakir,
Malatja: Nemrut,

CRNOMORSKA REGIJA
Sinop,
Samsun, Giresun
Trabzon, Sumela
Rize i okolinata

MRAMORNA REGIJA
Niz Edrene,
Istanbul,
Dol` Bosfor,
Vo Topkapi,
Vo Dolmabah~e saraj,
Vo Sultan Ahmet xamii,
Vo Beglerbej Saraj,
Vo [ehzade xamii,
Vo Ujup xamii,
Vo Aja Sofija i crkvite,
Vo Karie,
Vo Agija Irini: Grabnuvawe od sarajot,
Rimsko nasledstvo,
Na hipodromot,
Vo cisternata Irebatan,
Tvrdinite na Stambol,
Novata arhitektura,
Niz galeriite,

Princevskite ostrovi,
Jalova,
Vo Iznik - Nikea,
Vo i okolu Bursa,
Rajot na Pticite,
Dardanelite,
Galipole,
^anakkale,
Troja, Truva,
Vo Kutahija,

Literatura,
Od ^elebija do Pamuk
Kaligrafija,
Likovna umetnost,
Teatar,
Film, fotografija,
Muzika,
Folklor,
Artizanati,
Turskiot kilim,
Keramika,

MINERALNI BAWI,
SPORT i SKI CENTRI,
STANOVI, IMOTI, ZEMJA
LITERATURA I LINKOVI,
VRABOTUVAWE
"INDEKS NA POIMI
TURCI ZA PAMETEWE






Gejikli - Behramkale - Ajvalik - Bergama - Manisa - Izmir - ^e{me - Sart - Efes - Ku{adasi - Afrodisias - Pamukkale - Karija i Ajdin - Denizli - Priene - Milet - Milas - Bodrum

Ovaa regija e prili~no tesen krajbre`en pojas {to se protega dol` zapadnata strana na aziskiot del na Turcija. Pro{aren so bogati poliwa niz koi meandriraat brojni reki, prostorot e prepoln so kontrasti, isprese~en so visoki planini obrasnati so ~etinar ili razlean vo nekoi blago razbranuvani idili~ni ridovi. Golemo u`ivawe e da se patuva niz ovoj del na Turcija. Odvaj }e pominete vozvi{uvawe, a ve}e ve pre~ekuva dolina pod son~ogledi, na koi ne }e stignete da im se iznagledate koga xadeto }e se vturne vo nekoi maslinovi gradini so is~istena po~va po koja, kako na itison od crvena, ograbulena i istapkana zemja, }e se tresat, koga }e im dojde vreme, zrelite plodovi. Samo 20% od teritorijata na regionot e obrabotliva pa zatoa ovde se trudat da zaoraat i zaseat se {to mo`at.

Egejskiot breg na Turcija e mnogu ubav. Herodot pi{uva deka "prostorite ovde se po{tedro nadareni so nebo i sezoni od koi i da e drugi {to nam ni se poznati". Toj veli deka zimite se poblagi otkolku vo kontinentalna Grcija, letniot morski vetar poredoven i zemjata poplodna. Zo{to bi doa|ale tuka da ne e taka?

No ovde, makar {to troa pomalu otkolku kaj Dardanelite, ima komarci vo roevi. Koga se ka~uvav na Akropolisot kaj Priena mislam deka im go otkriv svetskoto gnezdili{te: toa e zeleniloto na plodnata ramnica niz koja zmiuli~i edna reka {to sega ja vikaat Menderes makar {to vo istorijata e popoznata kako Meander. Tuka se nao|a prapostojbinata na site komarci na Mala Azija, a bogami i dosta po{iroko...

Lete ovde duva severozapaden vetar nare~en meltem koj vo Izmir go vikaat imbat. Po~nuva da pirka kon pladne a zamira no}e, makar {to se slu~uva da duva so denovi neprestano. Toa struewe na sve` morski vozduh im pomaga na dojdencite da go izdr`at, nekako, i avgustovskiot pekol vo ovaa regija. Ovde, kone~no, sekoga{ e toplo. Prose~nata godi{na temperatura na vozduhot iznesuva 160 pri {to najniskata {to bila registrirana ka`uva blagi 60, a najvisokata celi +43 celziusovi vo senka.

Letnata temperaturata na morskata voda kaj Izmir i Ku{adasi iznesuva 260, prose~nata vla`nost na vozduhot 69%, dodeka godi{niot prose~en voden talog e 646 mm. Me|utoa ni{to od vrnewe vo tekot na turisti~kata sezona..


THE ROYAL ACADEMY LONDON


Turcite:
Patuvawe dolgo Iljada Godini,
600-ta do 1600-ta.

22 January do 12 April 2005


Sponzori:
Garanti Bank,
Corus
Aygaz


Ovaa isklu~itelna izlo`ba go istra`uva umetni~koto i kulturno blago na Turcite od vnatre{nosta na Azija do Istanbul i ponatamu.
Taa premostuva cel eden milenium,
od 600-ta do 1600-ta godina,
i niz delikaten tekstil, iluminacii, kalgrafii, kopanici, metal i keramika
otkriva zasenuva~ko raznoobrazie na tvore~kiot izraz koe kulminira so blesokot na
Otomanskata imperija.

Na pokaz se nad 350
nepovtorlivi tvorbi, glavno od pro~uenite zbirki na
MuzejotTopkapi Saraj
odnosno na
Muzejot na Turskata i Islamska Umetnost

vo Istanbul, me|u koi golem broj nikoga{ ne bile izlo`uvani nadvor od Turcija
Posetitelot poa|a
na izvonredno patuvawe, prvo koe go pretstavuva
razvojot na Turki~kite kulturi.

Vo petocite i sabotite nave~er specijalno otvoreno do 22:00 ~asot
(osven na12 mart 2005)
.












Hit Counter