Start - Doma - Home


Voved - Intro,
REGIJA NA
CENTRALNA ANADOLIJA
Niz Ankara,
Vo Konja,
Kapadokija,
Goreme,
Kajseri,
Avanos
MEDITERANSKA REGIJA
Licijsko nasledstvo,
Antalija, Perge,
Side,
Alanja,
Silifke,
Adana,
Hataj, Iskenderun,
Antakija,
REGIJA NA
JUGOISTO^NA ANADOLIJA
Gaziantep,
Sanliurfa,
Vo Dijarbakir,
Malatja: Nemrut,
CRNOMORSKA REGIJA
Sinop, Rize, Trabzon
MRAMORNA REGIJA
Vo Edrene,
Vo Istanbul,
Vo Iznik,
Vo Bursa,
Okolu ^anakkale,
Vo Kutahija,
EGEJSKA REGIJA
Niz Troja,
Vo Asos,
Do Bergama, Peramum
Manisa,
Niz Izmir,
Efes, Selxuk
Sart,
Priene,
Milet, Didima,
Bodrum,
INDEKS NA POIMI
TURCI ZA PAMETEWE

|

Gaziantep - Sanliurfa - Dijarbekir - Malatja - Mt Nemrut - Adijamin - Elazig
Makar{to gradov (sega okolu 1,250.000 `iteli) e rimska Germanicea, toj edno 1.000 godini preo|al od arapski (kaj niv Aintab od "ayn tab") vo vizantiski race Osmanliite go vikale Ayintap{to na agliski se preveduva kako "Good Spring" ama zgre{iv {to ne se zainteresirav dali "spring" ovde e kako "Prolet", "Izvor" ili "Skok". Taka, anglo-arapska me{anica, orens rabota.
Gradot ima interesno Kale. Najatraktivna znamenitost e Hasan Suzer Etnografya Muzesi koj e apsolutno fascinira~ki opremen. Hasan Suzer, inaku sopstvenik na deluks hotelot Pera Palas vo Istanbul, kako glaven sponzor investiral mnogu ovoj muzej da li~i kako vistinska ku}a vo koja sega bo`em `ivee nekoe golemo i bogato tursko semejstvo od pred 6-7 veka. Se e tuka, samo stanarite gi nema, kako da se na letuvawe vo Antalija pa domarot ve pu{ta da im se {etkate niz ku}ata. Golema {teta e ako ne se vidi.
Arheolo{kiot muzej se gordee so postavkata na prekrasni mozaici otkrieni kaj Zeugma plus so zna~ajni hitiski i artefakti od periodot na Komagenite.
Antep e mnogu pogolem grad od Skopje i e vitalen provinciski centar so mnogu tekstilna i prerabotuva~ka, prehranbena industrija. Glaven proizvod im e ma{inskiot tepih: izvezuvaat kilimi za okolu 800 milioni dolari! Vo zanaet~istvoto antep~ani se virtuozni majstori vo obrabotkata na bakar. Gradot e izvozen centar na turskiot odli~en fistk ili pista~o, koj na lokalniot pazar e samo $7 za kilogram. Taka i go kupuvaat, doma{nite i strancite, za po pat ili za doma kako podarok spakuvan vo ubavi kutii. Imajte na um deka izvezuvaat 60,000 metri~ki toni fistik. Toa ne bi bilo mo`no ako ne e prva klasa. Ovde imaat odli~en lahmacun, arapski vid pica. Mestovo ima ermenski i crkvi na pravoslavni Turci. Ermenskata zaednica bila mnogubrojna i vlijatelna so golemi op{testveni i privatni palati. Lu|eto gradot si go vikaat Antep: ona "gazi" e generalska titula pridodadena na gradot zaradi herojskata odbrana od francuskite vojski vo 1921 godina. Kako kaj nas edno vreme "grad-heroj".
Orientacioni to~ki se Hukumet Konagi (Zgrada na vladata) i Devlet Hastanesi (Dr`avnata bolnica) vo centarot na gradot, kade {to se krstosuvaat Ataturk Bulvari, Istasiyon i Hurriyet Caddesi. Gaziantep ima avionski, `elezni~ki i avtobuski vrski. Istanbul e 105 minuti so avion, 30 ~asa so voz (spalna so bilet prva klasa ~ini $37 vo edna nasoka vo dubl kabina).
Gradot ima brojni hoteli i pansioni, dvokrevetna so tu{ }e ~ini okolu $16-$17 i najdobro e da se kontaktira Turisti~koto biro tel.(342) 230.5696, faks 234.0603.
 Ova e carstvo za onie so sladok zab: nesporedlivo pove}e se nudi baklava, kadaif, urma{ici, alva, pasti i lokum otkolku skara. Ili taka barem izgleda. Pove}e slatkarnici otkolku }ebap~ii. Lokalen specijalitet im e yuvalama {to mu doa\a pilav so sitni par~enca meso svitkani kako me{unki gra{ok. Lahmaxun (turska pica) se nao\a sekade pa i ovde. Pazarot za meso e ba{ka prikaska. Ako ste meraklija za {irden, crevca ili kukureci, za krezli ili jagr~iwa na skara, za {kembe-~orba ili xiger , jagne{ka glava - ova e mesto kade mo`e da se iznakrkate do mila volja. Ima se i se e evtino, a mnogu vkusno.

|

THE ROYAL ACADEMY LONDON
Turcite:
Patuvawe dolgo Iljada Godini,
600-ta do 1600-ta.
22 January do 12 April 2005
Sponzori:
Garanti Bank,
Corus
Aygaz
Ovaa isklu~itelna izlo`ba go istra`uva
umetni~koto i kulturno blago na Turcite
od vnatre{nosta na Azija do Istanbul i ponatamu.
Taa premostuva cel eden milenium,
od 600-ta do 1600-ta godina,
i niz delikaten tekstil, iluminacii, kalgrafii, kopanici, metal i keramika
otkriva zasenuva~ko raznoobrazie na tvore~kiot izraz koe kulminira so blesokot na
Otomanskata imperija.
Na pokaz se nad 350
nepovtorlivi tvorbi, glavno
od pro~uenite zbirki na
MuzejotTopkapi Saraj
odnosno na
Muzejot na Turskata i Islamska Umetnost
vo Istanbul, me|u koi golem broj
nikoga{ ne bile izlo`uvani nadvor od Turcija
Posetitelot poa|a
na izvonredno patuvawe, prvo koe
go pretstavuva
razvojot na Turki~kite kulturi.
Vo petocite i sabotite nave~er
specijalno otvoreno do 22:00 ~asot
(osven na12 mart 2005).









|