title-turcija mosque-one sunset-another sunset sunset sunset sunset sunset
INVESTOR ANALITIKA MENAXMENT MARKETING SOFTVER FINANSII PODDR[KA
Thursday, March 5, 2009
TURCIJA KE BIDE TURISTI^KI HIT OVAA SEZONA
THIS IS A SUPERB PLACE TO PLACE YOUR MESSAGE

START - DOMA - Home



ISTANBUL 2010


Voved - Intro,

Poimot Turcija
Geografija,
Naselenie,
Resursi,
Istoriski pregled,
Islam,
Planirawe na patot,
Pova`ni datumi,
Regiite na Turcija,
Kako da se stigne,
Smestuvawe,
Popusti za stari i mladi, ,
[to se nosi na pat,
Grani~ni formalnosti,
Pari i Bak{i{,
Zdravjeto na pat,
Dr`avna vlast i partii,
Vojska i Policija,
Sudstvo i advokati,
Hronolo{ki prilog,
Sultani i pretsedateli

Umetnost i kultura,
Obrazovanie,
Turskiot jazik
Masovni medii,,
Turskata kujna,
MRAMORNA REGIJA
Edrene,
Istanbul,
Jalova,
Iznik,
Bursa, Canakkale,
Kutahija

EGEJSKA REGIJA
Troja i Aleksandira Troas,
Asos, Ajvalik,
Bergama,
Izmir,
Selxuk,
Manisa, Sart,
Pamukkale, Ezeroto Bafa, Priene, Milet, Didima, Milas, Bodrum,

MEDITERANSKA REGIJA
Marmaris,
Fetije,
Ka{, Demre,
Finike, Kemer,
Antalija, Perge, Side,
Alanja, Silifke, Mersin,
Tarsus, Adana, Hataj, Iskenderun,
Antakija

REGIJA NA CENTRALNA ANADOLIJA
Ankara, Bogazkale, Konja,
Kapadokija, Goreme, Urgup, Kajseri, Avanos

REGIJA NA JUGOISTO^NA ANADOLIJA
Gaziantep, Sanliurfa,
Dijarbakir, Malatja

CRNOMORSKA REGIJA
Sinop,
Samsun, Giresun
Trabzon, Sumela
Rize i okolinata

MINERALNI BAWI,
SPORT i SKI CENTRI,
STANOVI, IMOTI, ZEMJA
LITERATURA I LINKOVI,
VRABOTUVAWE
"INDEKS NA POIMI
TURCI ZA PAMETEWE,




Turskiot e dr`aven i apsolutno predominanten jazik vo zemjata. Nego go zboruvaat turskite malcinstva na Balkanot, na Bliskiot Istok i vo Azija. Toj e najra{iren od site {to ja pravat altajskata grupa jazici vo koja, nekoi najeminintni lingvisti, gi vklu~uvaat korejskiot i japonskiot jazik.

Originalno transkribiran so arapsko pismo, moderniot Turski jazik, koj vo sebe nosi mnogu arapski i persiski zborovi, vle~e koren od |okturskiot koga imal i svoe originalno, nacionalno pismo so azbuka od 38 bukvi. Jazikot na \okturcite (Nebesni Turci) bil vo upotreba me|u V i IX vek, se pi{uval od desno na levo, no sosema is~eznal. Porakite od pi{aniot |okturski prvpat se de{ifrirani 1893 godina i toa ne od Tur~in tuku od prof. Vilem Tomsen. So uni{tuvaweto na \okturskata dr`ava (tamu nekade kaj Mongolija) oti{ol xenem i jazikot. Na nejzino mesto niknala Ujgurska dr`ava, so nea i ujguro-turski jazik (go vikaat staroturski) a so nego novo, vtoro tursko pismo. Od 11-ot vek turskiot se iska`uval so arapsko pismo, prifateno zaedno so islamot. Latinskoto pismo vovedeno 1928 god. e ~etvrto so koe se koristi ovoj isklu~itelno bogat i matemati~ki precizen, {iroko rasprostranet jazik...{to bil |omti lesen za u~ewe.

Dolgo vreme, pogre{no, slu{avme deka turskiot e del od ugaro-finskata grupa jazici. Ne e. Toj e od uralo-altajskata grupa. Nea ja pravat tri glavni podgrupi: turki~ka, mongolska i tungu{i~ka. Turki~kata podgrupa ima pet ogranoci. Eden od niv e ju`noturki~kiot ogranok. Vo ovoj ogranok ima tri jazici. Turskiot, koj e najra{iren od site, potoa azerskiot koj se zboruva vo Azerbejxan i severozapadna Persija i na kraj turkmenskiot koj se zboruva vo Turkmenistan i drugi predeli na Centralna Azija. Altajskata grupa jazici ja koristat narodi od Balkanot preku cela Azija so Kurilskite Ostrva vo Pacifikot. Man~u, eden od mongolskata podgrupa jazici, be{e {iroko rasprostranet niz Kina.

Site altajski jazici gi karakterizira aglutinativna sufiksacija so samoglasna harmonija. Na{inski ka`ano, toa zna~i deka zborot mo`e da e sostaven samo od vokali so ista zvu~nost. Vrz osnova na toa, vokalite odnosno samoglaskite vo sufiksot odnosno sufiksite na kone~niot zbor se menuvaat za da se usoglasat so harmoni~nosta na vokalot vo korenot na zborot. Najsempl, ednostavno ili prosto ka`ano, toa zna~i deka eden zbor mo`e da sodr`i bilo samo predni vokali (e, i, ö, ü) bilo samo zadni vokali (a,í o,u). Altajskite jazici nemaat gramati~ki rod. Toa pravilo tera slo`enite zborovi da se pravat so dodavawe na eden, dva ili pove}e sufiksi na korenot na zborot, koi isto mora da bidat bilo so predni bilo so zadni vokali. Nema me{awe predni i zadni. Se somnevam deka ova }e vi pomogne, no ete, kolku za kulturna informacija.

Ovie jazici raspolagaat, jasno, so bogata lepeza vokalisamoglaski i skromen izbor soglaski-konsonanti. Me|u narodite od altajskata grupa se Hunite i Mongolite koi ja osvojuvaa Evropa me|u IV i XIII vek Man~uite koi ja vladeeja Kina od 1644 do 1912.

Vo sekoj slu~aj, za onie koi se interesiraat pove}e, najdobar upotrebliv izvor e izvonrednata kniga Makedonci nau~ete turski od ^idem Ulker, koja kako lektor od Ankara predava{e na Katedrata za Turski jazik na Univerzitetot "Kiril i Metodij" vo Skopje. Kapitalno i prv saglam u~ebnik. Za onie koi sakaat vistinski da go nau~at toj jazik, nema podobra, a za onie koi bi prikrpile nekakov Turski, taa e nezamenliva potkrepa za sekoj Berlitz-razgovornik. Ja ima vo kni`arnicite.

So Atatrukovata jazi~ka i azbu~na reforma Turskiot zna~ajno se rastovari od arapskopersiskite konstrukcioni i leksi~ki formi, stana posistematizirano i u{te pologi~no izrazno sredstvo. Edna od vkupno 29te bukvi vo turskata azbuka saka pojasnuvawe: postoi latinsko "i" so i bez to~ka. Ona bez to~ka mu e kako bugarskiot ermalak, kako na{iot glupav apostrof za temniot vokal vo 'r` ili 'rbet. Jazikot ima samo eden edinstven nepravilen glagol i toa e etmek (kaj nas "sum", kaj Galite "etre" kaj Angli~anite "to be") i samo edna edinstvena nepravilna imenka i toa "su" (voda). Nema gramati~ki rod. Turskiot e tolku logi~en {to negovata gramatika be{e zemena kako osnova za esperantoto, jazikot {to treba{e da bide komunikaciono sredstvo za lu|eto od poseben kov, me|u niv i Metodi Garev, eden od pointersnite likovi me|u kumanovskite stari revolucioneri. Patem: vo 90% slu~ai lu|eto koi znaat ili znaele ili imaat afinitet za esperanto se ili 1.000% "crveni" ili se od takvo semejstvo.

Vo Makedonskiot jazik se koristat i golem {arm i bogatstvo mu davaat brojni turcizmi. Prekrasnata kniga na akademik Olivera Ja{ar-Nasteva Turskite leksi~ki elementi vo makedonskiot jazik, izdadena 2001 posthumno (so ogromno zalagawe na Institutot za makedonski jazik "Krste Misirkov" i li~no na d-r Olga Ivanova, edna moja prekrasna {kolska drugarka od osmoletka) me|u drugoto ja ilustrira upotrebata na blizu 4.000 turcizmi vo dnevniot govor, narodnoto i literaturno tvore{tvo na makedonski jazik.

Nekoi od tie zborovi voop{to ne se turcizmi. Samiot poim Istanbul, grad {to vo kom{ii ne mo`e poglupavo insistiraat da go vikaat Konstantinopolis, e gr~ki izraz. Isto kako i kaldrma. Na gr~ki "i stin poli" zna~i "nanaka e gradot" i toa Vizanti~iwata ili Vizantijkite im go ka`uvale na selxu~kite kowanici poka`uvaj}i kon prestolninata na Isto~noto rimsko carstvo. Istinpoli, Istanboli, pa posle 600-700 godini rasipana telefonija: Istanbul. Onie so kolite (zapre`ni) {to barale pat, ama ubav, poplo~an so kamen, kako Via Egnatia, izgradeni niz Mala Azija za potrebite na Rimskata Imperija, od lokalnite lu|e slu{ale deka ne e ubavo da odat niz kal, koga ene onde ima dobar pat,"kallos dromos". Od toa kalos dromos, kalodromos, kaldrmos do kaldrma - ~as rabota. Za{to kaldrma kaj nas se smeta turski zbor a ne gr~ki - ene da be{e u{te `iva nepovtorlivata prof. dr Liljana Minova-\urkova od Filolo{kiot fakultet taa ]e mo`e{e da vi objasni. Jas }e re~am: vo ~ie trlo e jagneto negovo e. Sega }e mu gledame koj mu bil tatko, koja majka na zborot, ajde karda{ teraj ~ezata.

Turskata azbuka ima 29 bukvi {to zna~i 29 glasovi za{to sekoja bukva ima svoj vokalen izraz. Glas. Turskiot jazik ima osum samoglaski (a, e i, í, o, ö, u, ü) plus 21 soglaska. Podolu vo prvata kolona se navedeni golemite i malite bukvi na turskata azbuka. Vo vtorata e prenesen nim najblizu odgovara~kiot vokalen izraz ortografiran so makedonskata kirilska azbuka. Vo treta kolona se predadeni onie zborovi kade {to se slu{a glasot za sekoja bukva vo turskiot jazik. Zna~i turskoto "a" e kako makedonskoto "a" vo turskiot zbor "araba" {to se izgovara kako "araba". Makedonskiot prevod na zborot e daden vo zagrada (avtomobil). Mo`e isto da zna~i i "kola" i "limuzina" pa "arabaxi" {ofer, voza~. Ili "cam" {to e xam, prozorec. No }e razberat i da saka ~ovek da ka`e "staklo" pa i "vitrina", sigurno i staklar "tatko ti xamxija li e", a mislam so "xam" }e se iska`e i zadovolstvo od ne{to:"xam e rabotava".

Jasno deka ne e potrebno da se davaat tri turski zbora so "r" za da se utvrdi kako se ~ita "r" vo "rahat", "raki" i "ruj". Toa e so predomisla: ("raat", "rakija", "ru`"). Ako pomisli ~ovek malku, mo`e da prikrpi i nekoe lafewe za{to vo makedonskiot ima obemen fond turcizmi vo dnevna govorna upotreba. Treba samo da se usvojat i utvrdat pove}e vidovi zamenki plus eden broj glagoli i pridavki pa, so i{aretlari i malku ingilizlari, ete ti meana muabet ~ok |uzel. Nemam drug pottik vo ovoj domen.

Jazikot ima "C" no isto taka i " potoa "I" ama i poinakvo ", pa pokraj edno "O" i drugo ", potoa "S" i "S" a isto dve razli~ni "U" i "Ü". Toa se pet yevgara bukvi. So aksant sedii i umlauti. Se izgovaraat razli~no a ona "i" bez to~ka e temen vokal. Ova e relativno ednostavna, ama mnogu efikasna azbuka.


A, a na{e A= anne (majka), araba (auto)
B, b na{e B= bedava (xabe), bebek (bebe)
C, c na{e X= cam (xam), cimri (skr`av)
Ç, ç na{e ^ = çayir (treva) çare (spas)
D, d na{e D= dag (planina) dogu (istok)
E, e na{e E= ekmek (leb) evet (dobro)
F, f na{e F= findik (le{nik) fiyat (cena)
G, g na{e G= gemi (gemija) gul (trendafil)
G, g = (bezglasno)
H, h na{e H= haber (vest) hapis (apsana)
Í, í na{e ' = temen vokal
I, I na{e I= ileri (napred) ilaç (lek)
J, j na{e @= jeton (`eton)
K, k na{e K= kalem (moliv) kitap (kniga)
L, l na{e L= liman (pristan) lâle (lale)
M, m na{e M= masa (masa) miras (miraz)
N, n na{e N= niyet (namera)
O, o na{e O= oda (soba) orman ({uma)
Ö, ö na{e Ø= ( me|u "o" "e")
P, p na{e P= perde (perde), pasta (torta),
R, r na{e R= rahat (spokoj) raki rakija)
S, s na{e S= son (posleden), sakat (sakat),
S, s na{e [= sisman (debel), saka ({ega),
T, t na{e T= temel (osnova) taze (sve`)
U, u na{e U= uzun (dolg) uygun (prikladen)
Ü, ü = (me|u "U" i "I")
V, v na{e V= visne (vi{na) vadi (dolina)
Y, y na{e J= yanak (obraz) yabanci (stranec)
Z, z na{e Z= zeytin (maslinka) zor (te{ko)


PRAKTI^EN RE^NIK

Pogore iznesenoto e za op{ta kultura. Ova navamu e za snao|awe niz Turcija.
Kako prvo: se dogovorivme deka e lesno. Kako vtoro, odime na varijanta Pidgin-Turkçe. Za toa e najdobro edno Berlitz-kniv~e so kaseta. Duri da stasate, }e peete pixinturski! Ako barate soba dosta e da re~ete: Lutfen, oda var mi? (Molam, imate li soba?). Ako odgovorot bide "Var", (ima), ste zavr{ile rabota. Ako ~uete "jok" na levo krug i ajde od po novo. Ako gi usovr{ite tie 30 - 40 zbora so "Nerede" (kade) ili "Ne" ({to) plus "Ne zaman" (koga) mo`e da po~nete so prakti~niov re~nik. Nekolku u~tivi zbora i malku napor }e bidat vozvrateni so nasmevka i uslu`nost kakva toj mal trud ne zaslu`uva.

Da Evet
Ne Hayir, Yok Degil
Zdravo Mehraba
Molam Lütfen
Povelete Buyurun
Blagodaram Tesekkur ederim
Izvinete Affedersiniz
Dobro Evet
Dobroutro Gunaydin
Dobrove~er Iyi aksamlar
Dobra no} iygeceler
Utro Sabah
Ve~er Aksam
Dogledawe Gule gule
Na zdravje Serefinize
Kolku liri? Kaç lira?
Blizu Yakin
Daleku Uzak
Levo Sola, solda
Desno Sag
Pravo Dogruca
Nazad Geri
Molam pomognete! Yardim edim, lütfen.
Sakam soba Bir oda istiyorum
Sakam 2krevetna Iki kisilik oda istiyorum
Kolku ~ini? Bu ne kadar?
Mi se dopa|a O Seviyorum.
Ja/go sakam. O istiyorum.
Ponedelnik Pazartesi<br> Vtornik Sali
Sreda Çarsamba
^etvrtok Persembe
Petok Çuma
Sabota Çumartesi
Nedela Pazar
Koga? Ne zaman?
Deneska Bugun
Utre Yaryn
V~era Dun
Dogodina Seneye
Zboruvate angliski?Ingilizçe billyor musunuz?
Dali e pojadokot vklu~en?
Kahvatli dahil my?

THE ROYAL ACADEMY LONDON


Turcite:
Patuvawe dolgo Iljada Godini,
600-ta do 1600-ta.

22 January do 12 April 2005


Sponzori:
Garanti Bank,
Corus
Aygaz


Ovaa isklu~itelna izlo`ba go istra`uva umetni~koto i kulturno blago na Turcite od vnatre{nosta na Azija do Istanbul i ponatamu.
Taa premostuva cel eden milenium,
od 600-ta do 1600-ta godina,
i niz delikaten tekstil, iluminacii, kalgrafii, kopanici, metal i keramika
otkriva zasenuva~ko raznoobrazie na tvore~kiot izraz koe kulminira so blesokot na
Otomanskata imperija.

Na pokaz se nad 350
nepovtorlivi tvorbi, glavno od pro~uenite zbirki na
MuzejotTopkapi Saraj
odnosno na
Muzejot na Turskata i Islamska Umetnost

vo Istanbul, me|u koi golem broj nikoga{ ne bile izlo`uvani nadvor od Turcija
Posetitelot poa|a
na izvonredno patuvawe, prvo koe go pretstavuva
razvojot na Turki~kite kulturi.

Vo petocite i sabotite nave~er specijalno otvoreno do 22:00 ~asot
(osven na12 mart 2005)























Hit Counter